Desmobilizasaun Kombatente Libertasaun Nasional


Historia badak konaba FALINTIL
Forças Armadas da Libertação Nacional de Timor Leste (FALINTIL) forma iha loron 20 Agostu 1975, hanesan resposta ida husi FRETILIN hasoru agitasaun politika (pergolakan politik) mumento neba. FALINTIL hahu nia misaun ho total forsa kuaze 27.000. Wainhira Invasaun Militar Indonesia mai  Timor Leste, FALINTIL hili gerilya iha ai laran.
Entre tinan 1978-1982, FALINTIL infrenta tempo nebe difisil tamba Base de Apoio rahun husi bombardiamentu Militar Indonesia nebe hetan apoio husi Inglatera no Estadus Unidus Amerika. FALINTIL eziste sem lideransa no estrutura tamba lidersansa FALINTIL barak mak mate inklui Nicolau Lobatu relasiona ho bombardiamentu Base de Apio nee.
Iha fulan marsu 1981, Xanana eleitu hanesan komandante supresmu FALINTIL liu husi konferensia sekretu ida nebe hanaran konferensia Nasional reorganizasaun da Luta nebe halao iha Lacluta, Viqueque.
Ho lideransa Xanana nian, halo mudansa boot iha FALINTIL.  Pasu dahuluk maka restruturasaun no reorganiza FALINTIL. Alende nee, Xanana mos halo mudansa iha FALINTIL. Dahuluk maka, konseitu inicial katak FALINTIL nudar Liman Kroat FRETILIN muda. Xanana hamosu ideia Unidade Nasional. Iha konseitu nee, FALINTIL laos deit proprio ba Partidu FRETILIN, maibe proprio ba povu Maubere hotu nebe hakarak ukun rasik an.  Objetivu principal maka hakoak grupo hotu nebe durante nee iha diferensia ideia ba prosesu ukun rasik an. Ninia implementasaun maka Xanana uza aproximasaun persuasivo ho dalan negosiasaun ba partido politiku hotu hanesan UDT, KOTA, Trabalista no seluk tan.
Objetivu principal husi politika nee mak FALINTIL tenki sai simbolu Unidade Nasional no nakloke ba se deit mak iha objetivu ba Independensia. Mesmu idea  refere hetan kontra husi  komandante sira iha FRETILIN, maibe Xanana esforsu atu hakuak komunidade hotu hamutuk iha FALINTIL, laos deit ema FRETILIN, tamba politika nee mosu deskontentimentu iha FALINTIL tamba lider balun la konkorda ho modelu nee.
Mudansa Daruak maka Xanana halo aprosimasaun ho lider TNI. Hanesan estrategia ba sejar fogu (genjatan senjata), Xanana mos halo negosiasaun ho ulun boot Angkatan Besenjata Republik Indonesia (ABRI) hanesan Gatot Purwoto, William da Costa no Moerdani, mesmu ikus mai kontra armas akontese fila fali to’o akantonamentu molok tama ba referendum iha agostu tinan 1999.
Kantonizasaun Aileu
Situasaun apos referendum no problema  internal FALINTIL nian lori parte UNTAET no PKF  buka solusaun, maka mosu akordu hamutuk ida entre Jeneral Peter Cosgrove no Taur Matan Ruak iha fulan Novembro 1999. Geralmente akordu nee la autoriza memebrus FALINTIL atu lori kilat sai husi area akantonamentu no FALINTIL kontinua hela metin iha fatin akantonamentu.
Akordu oral (Perjanjian lisan) entre FALINTIL ho PKF la responde futuru FALINTIL, nunee CNRT, INTERFET, UNTAET no FALINTIL halo sorumuto durante fulan marsu 2000 hodi deskute konaba futuru FALINTIL.
Kestaun lubun ida mak koalia iha mumento neba, inklui posibilidade atu integra FALINTIL fila ba vida civil hamutuk ho komunidade, kooperasaun FALINTIL ho PKF iha operasaun, no tetu konaba posibilidade forma forsa Armada Timor Leste nomos saida deit mak sai ameasa eksterna ba Timor Leste iha futuru depois INTERFET remata nia misaun.
Husi parte amesa eksternal, iha laran susar ida konaba ameasas husi parte Milisia nebe sei iha Timor Ocidental. Husi nee mak mosu ideia atu forma Forsa armada nebe bele halao papel hanesan Forsa Dame ba futuru. Kontinuasaun husi prosesu nee mak iha Maio 2000, tim ida husi King College halo studu konaba opsaun atu forma Forsa Armada ba nasaun foun Timor Leste.
Rezultadu studu nebe entrega ba UNTAET iha loron 8 Agostu 2000 rekomenda opsaun tolu :
Opsaun I : Opsaun dahuluk nee besik liu ho visaun FALINTIL : iha nebe futuru soldadu Forsa Armada mai husi  forsa 3000-5000 ho nia nukleu ka inti eis soladadu FALINTIL, restu husi militario obrigatorio (Wajib Militer).  Forma mos orgaun kiik ida ho forsa especial hodi asegura konfrontu iha komunidade, Forsa Maritima nomos Forsa Aero simples.
Opsaun II: Ho forsa 3000, metade husi forsa nee mai husi soldadu FALINTIL no restu mai husi militario obrigatorio.  Sei la iha forsa especial hodi atua situasaun siguransa publiku, enkuantu forsa maritima no aeros hanesan aspirasaun.
Opsaun III: hanesan mos ho opsaun daruak nian ho forsa 3000 nebe maioria mai husi FALINTIL no restu rekrutamentu husi militario obrigatorio. Difrensa mak restu forsa husi  forsa armada foun nee laos hamutuk ho FALINTIL.  Sei forma mos Forsa rezerva no voluntario nebe hela iha uma no tama iha forsa wainhira hetan treinamentu. Forsa nee Pronto kuandu iha funu sei involve hamutuk ho forsa regular ou hanesan gerilirus.
Husi opsaun tolu nee sai konkluzaun ida katak Timor Leste presiza forsa armada , no FALINTIL sai embrio ba forsa defeza nee. Maibe ikus mai opsaun datoluk mak hili hodi sai modelu Forsa Defeza Timor Leste. iha loron 20-21 Novembro 2000, halao konferensia donor hodi deskute konaba Forsa Armada Timor Leste. Nasaun rua nebe mumentu neba pronto fo apoio maka Australia no Portugal.
Liu husi Regulasi UNTAET no 1 tinan 2001 no konsulta ho Konselu Nasional (CN) nebe mumentu neba hanesan  mini Parlamentu halo aprovasaun  ba FDTL iha loron 29 Janeiro 2001. Loron rua tuir mai FALINTIL oficialmente transforma sai Forsa Defeza Timor Leste (FDTL).  Etapa primeiru halo rekrutamentu ba soladadu 600, no restu integra ba komunidade. Nunee iha loron 1 Febreiru 2001, FALINTIL oficialmente transforma ba FDTL.
Prosesu rekrutamentu nee rasik halao internal, nunee mosu problema no iha ema balun mak la konkorda ho prosesu rekrutamentu nee hanesan CPD-RDTL,Sagrada Familia, Colimao no Osnaco nebe avalia katak prosesu rekrutamentu nee la demokratiku.  
Problema nebe relasiona ho Forsa Defesa no  forsa FALINTIL kontinua mosu  tamba existensia FDTL halakon historia luta ukuan rasik an nebe halao husi gerilieirus sira. Nunee ikus mai Forca Defeza Timor Leste (FDTL) muda naran ba Falintil-Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL)
F-FDTL agora sai hanesan forsa defesa Timor Leste ninian. Existensia F-FDTL nee konsagra iha konstituisaun RDTL.  Konstituisaun RDTL,  iha artigu 146 mensiona katak fungsaun husi F-FDTL maka garante Independensia Nasional,Integridade teritorio no liberdade nomos salva vida povu no kontra agresaun nebe ameasa integridade teritorio no respeita konstituisaun.
Desmobilizasaun Kombatente Libertasaun Nasional

Iha sorumuto Konsellu ministru kuarta loron 10 Agostu 2011 foin lalais nee iha salaun enkontru Konselu Ministru nian iha Palasiu Guverno Dili aprova ona Dekretu Lei nebe aprova Desmobilizasaun ba Kombatente Libertasaun Nasional nian – Frente Armada.

Dekretu lei ne’e mak regula prosesu desmobilizasaun nian nebe prevee tiha ona iha estatutu ba kombatente Libertasaun Nasional nian, hodi habelar ba kombatente Libertasaun Nasional husi Frente Armada Resistensia Timor oan nian hotu-hotu nebe mak ativu to’o loron 25 Outobro 1999.

Seremonia desmobilizasaun fo mos rekonesimentu no omenajen ba kombatente sira nebe la ativu ona iha 25 Outobro 1999 liu ba, partisipa iha luta integradu iha Frente Armada. Diploma nee mos determina patente sira nebe sei fo, modelu farad, insigna, medulla komemorativa no diploma onra nian.

Seremonia desmobilizasaun ba Falintil nee sei halao iha Aniversario FALINTIL ba dala-36 loron 20 Agostu 2011 nee iha palasiu Guverno. (Source husi fontes oi-oin)

0 comments

Bar Rafaeli la presica isin Super lotuk


Bar Refaeli la presiza isin lotuk liu. Eis namorada  Leonardo DiCaprio nee kontente no saudavel ho nia  isin lotuk.

sita f
emalefirst, fin da semana, Bar hateten lakohi atu nia isin krekas maibe kontente no sente isin diak ho nia postura isin agora.

Bar hatutan atu aparencia iha modelo fotografia nia parte aumenta isin sai furak liu husi sit-up kalan-kalan no hemu be morna kahur ho sabraka hodi hetan metabolism isin nebe diak.
Alende nee Bar mos halo exesizio kman iha dader hodi mantein sistema isin laos iha sentru ginasio tamba halo baruk deit. 

0 comments