Centro Turismo Marobo

Marobo fatin ida nebe konhesidu mos iha Timor Leste. Rai Marobo partensia ba Distrito Bobonaro.  Kapital Distrito Bobonaro nian mak Maliana. Distrito Bobonaro kompostu sub distrito nen (6) : Bobonaro, Maliana, Lolotoe, Kailaku, Balibo no Atabae.

Iha sub Distrito Bobonaro iha area turismo ida nebe popular tebes Be Manas Marobo. Rai Marobo lokaliza iha  parte leste distrito Bobonaro no parte norte sub distrito Bobonaro. Klima iha Marobo kuando fulan Junho – Agosto sei sente malirin liu iha Tempo kalan ho temperature bele tun to’o 15 Grau Celcius no rai manas iha fulan Setembro temperature bele sente to’ 28 Grau Celcius.

Rai Marobo nia linha fronteira mak parte Leste ho sub distrito Atsabe (Ermera), parte Oeste ho sub distrito Maliana no Kailaku, parte Sul ho kapital sub distrito Bobonaro i parte Norte ho sub distrito Kailaku no distrito Ermera. Rai Marobo kompostu Suku Tolu (3) hanesan : Suku Atu-aben ( Aldeia Atian, Aldeia Male Robu no Aldeia Talite), Suku Soileso (Aldeia Ai-Aras, Aldeia Soilesu Knua no Aldeia Purugua) enkuantu Suku ida seluk mak Suku Ilat-Laun nebe okupa rai luan Marobo nian ho nia aldeia lima (5) ; Aldeia Pue-Reman, Aldeia Klanbutsi, Aldeia Boroluli, Aldeia Ulu-Lagar no Aldeia Atu-Egas.  Lian kemak mak nudar  lian materna ba populasaun Marobo tomak. Identidade Marobo nian nebe it abele hetan iha Suco sira besik rai marobo maka Tais Marobo, Babadok, Kong, Tambor, Manu fulun, Belak, Kaebauk, Ulu suku, no Surik. Kada tinan, iha fulan Maio sempre hala’o festa kultura “HU KRAU DIKUR” nebe mak iha Lian Kemak konyesidu ho naran “ CUHI MAROBO”. Serimonia ne’e nia objetivu atu hapara udan no tama ba tempo bai loron.  Iha festa kultura ida ne’e, iha aktividade kultura barak mak realiza hanesan : Hu Krau Dikur, Tebe-tebe/Dahur (lian Kemak dehan “TEI BALA”), Bidu ( URI ), Aldende iha mos serimonia tradisional Bolu Udan (Kemak: Suma Ain), Kore Metan, Feto sa Uma Mane (UMA MANE MANE HEU), no Halo Uma Adat ( HA UMA).
Maioria povu Marobo moris ho vida Agrikultor ho nia potensia sira hanesan  Batar,  Liis, Ai-manas, Modo, Nuu, Kamii, Hudi, Talas, Fehuk, Ai Farina, Kumbili, Haas, Sabaraka, Kokonaba ka iha lian kemak dehan Kumuduin.  Alende Potensia Agrikola iha mos potensia seluk iha rai laran nebe seidauk identifika hotu hanesan Gas, Fatus no Osan Mean.
Mesmu iha fasilidade Edukasaun iha area nee iha mos populasaun balun nebe sei analfabetu nunee ita presiza mos introdus ita nia an kuandu sira la hatene tetun. Hai, mloin e sabe nee dehan hai diak ka lae ; O galam sapana katak O nia naran sa ? ; ita hatan hau nia naran (Galag aun …). Se hakarak husu hela fatin hateten O Bali po naba katak o hela iha nebe ? ; hau hela iha … au bali po….; O atu ba nebe (O e daba la ?); Hau atu ba Be manas (Au e da beabanas la)…se la hatene dalan ba be manas it abele husu Favor ida hatudu bah au dalan atu ba be manas nian mak nebe ? (Favor sea, cino da au, sala na e la da beabanas non ta naba). Sala na ela da beabanas non ta nago ( dalan nee mak ba Be manas nian ); Be Manas loos ( Bea nogo banasan).

Tuir Lia nain sira iha Suku Ilat Laun katak rai Marobo uluk nudar rai  LULIK, no tuir BEI ALA sira haktuir katak Marobo sai hanesan husar ba rai Timor. Be manas pertense ba Aldeia Atu-Egas, Bedois Boroluli pertense ba Aldeia Boroluli suku Ilat-laun. Iha fatin be manas rua (2) iha Aldeia refere. Be manas daruak hanaran Be Manas Dois ka Bedois Boroluli, tamba nia iis makas liu relasiona ho sulfur nebe makas husi be manas nee. Temperatura be Manas entre 20-40o C.

Be Manas Marobo nee suli tun Mota Marobo nebe halai tuir mai ba iha Mota Loes. 

0 comments

Be Manas Marobo

Be Manas Marobo, iha Paisajen diak nebe ita haluha. Iha historia barak nebe Haksumik hela. Be Manas Marobo merese hetan fatin sai nudar centro Turistiku. iha Domingo no loron Matebian nian fatin refere rame loos. mesmu hetan visita deit husi comunidade lokal iha area neba nian maibe dala ruma mos hetan visita husi ema estrangeiru. Estrada ba iha centro Be Manas Marobo mak sai causa.
sulfur iha Be Manas nee bele kura mos isin katar. ba hirak nebe mak vontade han la kon diak liu lori hahan barak kedas tamba haris hotu be manas ita hamlaha kedas hehehehehe. Atu ba Be Manas Marobo bele ho transporte publiku maibe tenki ho kondotor sira nebe iha ona esperensia halo viajen dook ho kondisaun estrada kloot, tamba kuandu kareta hasoru malu sees fatin la diak. Atu haris iha Pisina be manas diak liu buka deit ida badak, labele nani to'o fatin klean tamba iha korente nebe bele dulas ita to'o moout. Tuir historia iha Tempo okupasaun Portugues no Indonesia ema balun moos mout lakon iha Pisina refere. hmmm iha historia nebe uniku kuando ita la sente rasik Be Manas Marobo.

0 comments